Rasplivavanje je zakon
Naporno ste trenirali mesecima, pažljivo birali ishranu, tempirali formu, psihički se pripremili za takmičenje, još samo jednu stvar nemojte propustiti, a to su dve stvari: zagrevanje na suvom i rasplivavanje! Obe su bitne jer:
- Povećavaju temperaturu tela
- ’’Bude’’ nervni sistem
- Zagrevaju i razrađuju pluća
- Ubrzava protok kiseonika kroz organizam
Što se tiče zagrevanja na suvom ne treba eksperimentisati i izmišljati nove metode pred samu trku, već rutinski odraditi uobičajeni izbor vežbi kao i pred trening. Svakako je potrebno da dođete na takmičarski bazen 15 – 30 minuta pre početka rasplivavanja, kako bi odradili uhodane vežbe pre ulaska u vodu. Ovo će podići temperaturu tela, a time povećati pokretljivost zglobova i mišića.
Rasplivavanje je neizostavan deo zagrevanja, nipošto ga ne preskačite. Pre svega telo mora da ’’oseti’’ vodu i da joj se prilagodi. Takođe ovo je trenutak kada plivač ’’namešta’’ svoje zaveslaje, brzinu, skok i određuje markere za početak okreta, sprinta itd. Za vreme raspliva nervni sistem se pobuđuje na viši nivo, povećava se provodljivost nervnih impulsa i ubrzavaju metabolički procesi (naročito razlaganje fosfata).
Znamo da start trke podrazumeva nekoliko metara dobrog podvodnog plivanja, a to je neizvodljivo bez pripremljenih i zagrejanih pluća. Jeste li primetili da pri ulasku u bazen posle prvih par udaraca podvodnog delfina ostajete bez daha, a nakon nekoliko minuta plivanja možete izdržati sve duže i duže? E, tome služi raspliv, da se ’’rastegnu’’ pluća i postigne kapacitet potreban za trku.
Nakon par stotina preplivanih metara pri rasplivu značajno se poveća protok kiseonika i optimizuje njegova isporuka mišićima. Više kiseonika – manje zamaranja – bolje performanse.
Potreban obim i intenzitet plivanja pri rasplivu je individualan i zavisi od stila i dužine trke, kao i broja trka tog dana, zbog čega treba konsultovati trenera kako da raspliv bude najefikasniji.